Villa Rifka u Sarajevu: Kulturni objekat u vlasništvu jevrejske porodice koja je doživjela tragičnu sudbinu

Sarajevo ima veliki broj prekrasnih vila koje su izgrađene za vrijeme Osmanlija ili Austro-Ugarske. One su od velikog kulturno-historijskog značaja za grad, a neke su još naseljene. Jedna od njih je i Villa Rifka na Bistriku.

Vila se sastoji od tri jednosobna, dva dvosobna i četiri trosobna stana. Nalazi se u ulici Za Beglukom. Nastala je za vrijeme Austro-Ugarske i nije renovirana te na njoj stoji znak upozorenja na moguće obrušavanje. Uknjižena je kao kulturni objekat koji se sastoji od kuće sa kućištem i dvorištem površine 634 metra kvadratna.

Prema podacima Službe za imovinsko-pravne poslove, katastar i stambene poslove Općine Stari Grad, izvorni vlasnici kuće su Danijel Baruh, Sida Baruh, Sida Finci, Dana Salom, Matilda Paro, Sida Paro, Erna Salom i Erna Beker.

"Rješenjem o nacionalizaciji DN 6509/61 kuća je nacionalizovana i postala društvena svojina. U predmetnom objektu žive porodice koje su bile nosioci stanarskih prava, a koji su na osnovu pozitivnih zakonskih propisa otkupili stanove i postali vlasnici istih", rečeno nam je u ovoj službi.

Vlasnici su bili Jevreji. Prema navodima stanara koji žive u blizini, vilu je napravila porodica Baruh koja je davne 1492. godine došla na Balkan nakon velikog egzodusa Jevreja sefarda iz Španije. Porodica Baruh je živjela u Bugarskoj, a dvojica braće su se preselila u Travnik oko 1860. Pretpostavlja se da su tako došli i u Sarajevo. Riječ je o precima Isaka Samokovlije. Prozvali su ih Samokovlije po bugarskom gradu iz kojeg su došli Samokov. Isakova majka zvala se Rifka. Većina stanara Vile Rifka je odvedena u koncetracione logore.

Vila se nalazi u evidenciji Civilne zaštite ruševnih kuća na području općine Stari Grad koje treba sanirati ili urušiti.

(klix.ba)