Akcije na evropskim berzama bilježe jutros pad, prateći gubitke na američkom finansijskom tržištu nakon što je Janet Yellen, predsjednica američke Uprave Federalnih rezervi, rekla da centralna banka SAD ove godine planira povećati kamatne stope.
Foto: EPA
Američke akcije pale su jučer, nakon što je Yellen rekla da je privreda na putu rehabilitacije poslije lošeg prvog kvartala i opadanja povoljnih tokova u zemlji i inostranstvu.
Francuski berzanski indeks CAC 40 pao je za 0,4 posto, a španski IBEKS za jedan posto.
Španski indeks oslabio je nakon što je vladajuća Narodna partija zabilježila slabiji rezultat na regionalnim i lokalnim izborima, na kojima su glasači kaznili premijera Mariana Rajoya zbog četiri godine oštrih rezova u potrošnji i niza korupcijskih skandala.
Očekuje se da će obim trgovanja u Evropi biti "tanak" jer je tržište u nekoliko zemalja, uključujući Britaniju, Njemačku i SAD bilo zatvoreno zbog praznika.
Italijanski berzanski indeks FTSE MIB oslabio je za 1,4 posto, sa akcijama u automobilskoj kompaniji Fiat Chrysler koje su pale za 2,5 posto.
New York Times je objavio ovog vikenda da je šef kompanije Sergio Marchionne poslao e-mail šefu General Motorsa u martu, u kojem predlaže spajanje proizvođača automobila, ali je prijedlog odbijen.
Mještani Prusca su poznati kao učeni i vrijedni ljudi, sposobni da se suoče i pobijede svaku teškoću, koja im se nađe na putu.
Priča Seada Kapetana iz ovog donjovakufskog naselja to najbolje potvrđuje.
Kao pogonski mašinbravar Sead je, skupa s mnogim svojim kolegama, prije rata radio u Tvornici biro mašina (TBM) u Bugojnu.
"Fino se zarađivalo i živjelo. Djeca su išla u školu. Supruga je vodila brigu o kući. Sve je išlo svojim tokom, i bilo onako kako je trebalo. Onda je izbio rat, nakon kojeg se sve promijenilo. Ostao sam bez posla i nisam znao kako prehraniti porodicu", prisjeća se.
Ideja da se počne baviti obradom drveta i izrađivati predmete od čije prodaje bi mogao imati kakvo-takvo primanje javila se, kaže, sasvim slučajno.
"Shvatio sam da se ne mogu vratiti na posao i da moram promijeniti profesiju. Poput mnogih, koji su to učinili prije mene, počeo sam obrađivati drvo. Naravno, u početku je išlo teško, a s vremenom sve lakše", priča Sead.
Novi zanat, dodaje, ne bi mijenjao. Ne zbog toga što mu donosi zaradu u kuću, već zbog toga što ga je jako zavolio.
"Poseban je osjećaj kada uzmete drvo i oblikujete ga u što god želite, i kada se to što ste napravili sviđa drugima isto koliko i vama. Mušterije najčešće uzimaju ukrasne predmeti koje pravim, mućkalice za mlijeko, banjice za rakiju, sofrice, bešičice za bebe. Trenutno radim neke sehare za kupca iz Turske, i ja se nadam da ću na ovaj način proširiti posao", kaže Sead.
Na kraju priznaje kako mu je žao što niko od mlađih članova njegove porodice nije zainteresiran da nastavi posao, kojim se on bavi posljednjih dvadesetak godina.
Nada se, ipak, da tradicija obrade drveta neće nestati i da će se još dugo zadržati u Pruscu i BiH.
Federalni zavod za zapošljavanje je danas na svojoj internet stranici objavio javne pozive za učešće u Programu sufinansiranja zapošljavanja i sufinansiranja sticanja prvog radnog iskustva 2015, Programu samozapošljavanja Start up 2015 i Programu javnih radova 2015.
Ove mjere aktivne politike zapošljavanja će se realizirati s ciljem sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH, posebno cijeneći socijalnu, rodnu i drugu osjetljivost, a radi jačanja njihove konkuretnosti na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti i brže integracije na tržište rada.
Programi će se realizirati u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje, a apliciranje je moguće isključivo putem internet stranice Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 707.830,27 KM (66.463,27 KM redovne berzanske trgovine i 641.367 KM prijavljene venberzanske trgovine), a u sklopu 35 transakcija ukupno je prometovano 70.640 vrijednosnih papira.
Vrijednost BIFX-a je pala za 2,08 indeksnih poena na 1.478,05 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,14 posto.
Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 0,49 indeksnih poena na 705,28 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,07 posto.
Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 pala je za 0,25 indeksnih poena na 955,74 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,03 posto.
Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 8.832,31 KM, a u sklopu osam transakcija protrgovano je 1.598 dionica.
Na kotaciji obveznica trgovano je obeznicama FBiH ratnih potraživanja u ukupnom iznosu 25.175,46 KM, a kroz 12 transakcija prometovano je 31.868 obveznica.
Na Primarnom slobodnom tržištu ostvaren je ukupan promet od 27.961,50 KM, a u sklopu sedam transakcija prometovano je 1.727 dionica.
Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo (simbol: BHTSR) u iznosu 21.760 KM.
Na Sekundarnom slobodnom tržištu zabilježen je promet od 126 KM, a u jednoj transakciji prometovano je sedam dionica emitenta Promet d.d. Sarajevo (simbol: PRMTRK4).
Na Tercijarnom slobodnom tržištu ostvaren je ukupan promet od 4.368 KM, a u četiri transakcije protrgovane su 62 dionice.
Na današnjem trgovanju nije zabilježen porast vrijednosti, dok su najveći dnevni pad registrirale obveznice FBIH ratnih potraživanja serije D (simbol: FBIHK1D) od tri posto s cijenom 76,63 KM.
Danas su obavljene dvije vanberzanske transakcije ukupne vrijednosti 641.367 KM, a kroz tri transakcije prometovano je ukupno 35.378 dionica.
Od toga, evidentiran je i promet paketom dionica emitenta Grupex d.d. Velika Kladuša (simbol: GRPXRK1) u iznosu 636.000 KM, a u jednoj transakciji prometovano je 31.800 dionica, saopćeno je iz Sarajevske berze.
Nijednim zakonskim aktom u BiH nije jasno preciziran maksimalan iznos kamata koje institucije koje se bave kreditiranjem mogu naplatiti od korisnika kredita. Zemlje regiona, izuzev Srbije, već su jasno definirale gornju granicu kamata koje njihovi građani mogu platiti, ili rade na takvim rješenjima.
Foto: Arhiv/Klix.ba
U većini zemalja Evropske unije i SAD-a, kao i u državama u našem okruženju kao što su Hrvatska, Crna Gora ili Makedonija vlasti su ograničile kamatne stope različitim mjerama i na različitim nivoima. U većini slučajeva regulativa se odnosi na sprečavanje lihvarenja, a sudeći prema maksimalnim limitima u mnogim zemljama, neke usluge u BiH mogle bi se okarakterisati kao lihvarske.
Tako je maksimalna kamatna stopa za potrošačke kredite u Španiji 10 posto, u Holandiji 15, a u Poljskoj 20 posto. U Hrvatskoj su banke tokom 2013. pokušavale da se odupru namjeri vlade da maksimalnu kamatu na potrošačke kredite spusti sa 12 na devet ili 10 posto, dok je u novembru 2012. godine u Crnoj Gori određen zakonski maksimum od 15 posto.
U Hrvatskoj su efektivne kamate ograničene na 11 posto, i za banke, ali i za kreditne unije koje su finansijske institucije nešto suženog obima djelovanja koje kredite mogu izdavati samo svojim članovima, potvrđeno je za Klix.ba iz Udruge kreditnih unija Hrvatske.
Prosječne efektivne kamatne stope kredita koje su građani Federacije BiH uzimali kod banaka u 2014. iznose 8,5 posto. Međutim, efektivne kamatne stope koje su građani Federacije BiH uzimali kod mikrokreditnih organizacija u 2014. iznosile su nevjerovatnih 24,4 posto, podaci su Agencije za bankarstvo FBiH.
U pojedinim slučajevima kamate prelaze 30 posto, što bi se, s mnogo aspekata, moglo smatrati modernim lihvarstvom.
"Visina kamatnih stopa u bankama u RS, kao i u FBiH, nije ograničena niti određena zakonom ili podzakonskim aktima, već formiranje kamatnih stopa diktira samo bankarsko tržište, a svaka banka pojedinačno donosi odluke o visini kamatnih stopa, na osnovu svojih analiza, uzimajući u obzir prvenstveno cijenu izvora sredstava koju banke plaćaju, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu novca, kao i procjenu rizika koji nosi svaki kreditni proizvod", kažu za Klix.ba iz Agencije za bankarstvo RS.
Za period od 1. januara do 31. decembra 2014. godine prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa mikrokreditinih organizacija u RS na kredite iznosila je 21,00 posto.
Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH i Agencije za bankarstvo RS potvrđeno je za Klix.ba kako nijedan zakon ne precizira maksimalnu visinu kamate koju neko smije naplatiti od građana.
Istina, u Zakonu o obligacionim odnosima postoji dio koji govori o zelenašenju. Međutim, članom 399. Zakona o obligacionim odnosima ponovo nije jasno određena maksimalna visina kamata, na što su se u nekim slučajevima pozivali i sudovi.
U tumačenju zakona kaže se da se zaključak da je ugovorena nedopuštena kamata na ugovore o kreditu može zasnovati samo na utvrđivanju činjenice da su ostvareni svi elementi zelenaškog ugovora.
Također, napominje se da kad nije donesen poseban zakon koji bi određivao najvišu ugovornu kamatnu stopu između drugih osoba (a ne između pojedinaca), u svakom pojedinom slučaju treba ocijeniti da li stopa ugovorne kamate ima elemente zelenaškog ugovora.
Iz svega proističe da bi osobe koje smatraju da su oštećene i da plaćaju previsoke kamate morale pokrenuti sudski spor kojim bi se ustanovilo da li se u konkretnom slučaju radi o lihvarskom ugovoru.
Grupa studenata iz Sarajeva je pozvala građanke i građane Sarajeva na mirno okupljanje kao znak solidarnosti sa demonstrantima koji trenutno protestuju u Makedoniji.
Protesti u Skoplju (Foto: EPA)
Preko Facebook stranice "Skup podrške demonstrantima u Makedoniji", studenti su pozvali građane da se u ponedjeljak, 25. maja, u 18 sati okupe u Velikom parku, gdje će govoriti makedonski aktivisti.
"Sarajevo će biti četvrti grad koji će pružiti podršku demonstrantima u Makedoniji, a poslije Ljubljane, Londona, i Amsterdama", kaže za Klix.ba Rastko Antić, jedan od organizatora skupa podrške.
On je pozvao građanke i građane da im se pridruže sutra u Velikom Parku u 18h, bez obzira na vremenske prilike.
"To će biti 20. dan otkako su počeli protesti u Skoplju. Svojom upornošću demonstranti traže ostavku premijera Nikole Gruevskog. I sami znaju da je ovo tek početak borbe! Imao sam čast ovog vikenda da upoznam nekoliko učesnika #protestiram pokreta, koji su došli u Sarajevo na konferenciju. Njihova odlučnost me je jako inspirisala. Naš cilj je da strast i aktivizam pokrenuti u Makedoniji budu prenešeni makar na ulice BiH ako mediji već nisu spremni da objavljuju šta se dešava na terenu", kaže Rastko.
Na kraju ističe da su učesnici pokreta #protestiram izrazili zadovoljstvo što će skup podrške biti održan i u Sarajevu.
Broj stranih turista koji posjećuju Sarajevo u stalnom je porastu. Turističke vodiče koji već godinama pružaju usluge turistima koji posjećuju naš grad pitali smo o tome šta stranim turistima smeta, a što bi nadležni mogli popraviti kako bi poboljšali turističku ponudu.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Jedna od glavnih zamjerki stranih turista kad jednom dođu u posjetu Sarajevu odnosi se na gradski prijevoz. Turisti se žale na nedostatak prijevoza sa aerodroma u grad, loše poznavanje stranih jezika sarajevskih taksista, nepostojanje detaljnih mapa u gradu kako bi se turisti u svakom trenutku mogli orijentirati.
“Kada strani turisti shvate da ne postoji gradski prijevoz od aerodroma do centra grada, budu neugodno iznenađeni, jer iz iskustva očekuju da to postoji u glavnom gradu jedne države”, kaže nam turistički vodič s višegodišnjim iskustvom.
Primjedbe na taksiste i nedostatak planova grada
On dodaje kako su najčešće pritužbe na taksi vozače koji odbijaju uključiti taksimetre, ili namjerno mušteriju koja ne poznaje grad voze dužim relacijama.
“Danas većina turista koristi određene aplikacije pomoću kojih mogu uvidjeti da ih je taksista prevario i da nije koristio najbliži put do destinacije”, pojašnjava nam turistički vodič. Turisti se žale i na ponašanje revizora u tramvajima i neznanje jezika, netačne redove vožnje, nepregledne informacije o načinu korištenja javnog saobraćaja, posebno tramvaja.
Postoji još niz sitnica koje je vrlo lako popraviti, a koje bi mnogo olakšale posjetu turista Sarajevu.
“Nedostatak planova grada sa podacima o kulturnim manifestacijama, nedostatak spiska vodiča sa pojašnjenima koje jezike govore, nedostatak dostupnih i preglednih spiskova adresa ambasada, informacija o noćnom životu i radnom vremenu objekata koji rade kasno. Turisti se žale i na nedostatak općih planova grada, ali i na loše turističke brošure i drugi promo materijal. Smeta im što se na postojećim brošurama preporučuje samo jedna agencija ili jedan vodič, samo dva objekta za smještaj ili jedna taksi kompanija. Jednom riječju, žale se na nedostatak informacija o gradu i organizaciji grada”, pojašnjava za Klix.ba turistički vodič i predsjednik Udruženja turističkih vodiča KS Zijad Jusufović.
Skuplje naplaćivanje usluga za strance u odnosu na domaće goste
Turisti se žale i na neizdavanje istih računa u svim objektima koji se mogu pravdati ako je neko na službenom putu, ili ima mogućnost povrata sredstava. Turisti kažu da su računi konfuzni, loše napisani, sa nejasnim pečatom i najčešće nisu fiskalni kakvi se dobiju u boljim objektima. Turisti su time zbunjeni pa misle da imamo više monetarnih i poreskih sistema.
Turisti su uočili da u nekim objektima imaju posebne cijene za njih i za domaće goste. Pojedini ugostitelji, prema tvrdnjama turista, njima istaknute cijene naplaćuju u eurima, dok domaćim gostima istaknute cijene naplaćuju u konvertibilnim markama.
Vrlo važan aspekt koji turisti uvijek spominju jeste i broj prosjaka. Turistički vodiči napominju da nije toliko sporan broj prosjaka koliko njihova agresivnost, jer pojedini bukvalno zaustavljaju rukama turiste i od njih traže novac. Također, jedan od problema je i veliki broj pasa lutalica, što može biti posebno opasno onim turistima koji uživaju u noćnim šetnjama.
Primjedbe i na policiju
“Jedan od problema na koji su mi se turisti često žalili jeste nesnalaženje policije u slučaju krađe dokumenata. Posebno im smeta dugo čekanje ovjere određenih izjava o nestanku dokumenata, a ovo se veže i za objekte za smještaj u kojima se na recepciji ostavljaju originali pasoša. U slučaju nestanka, krađe ili gubljenja pasoša stranca posmatraju kao lopova i on ima osjećaj kao da je kriv što nema pasoša”, kaže Jusufović.
Mlađi turisti se žale i na relativno slabu ponudu noćnih događaja, posebno iza ponoći.
Jusufović smatra kako su nelegalni vodiči krivi i za jedan drugi problem koji je vezan za činjenicu da je većina tura razgledanja grada posvećena periodu od 1992. do 1995.
“Turisti se pitaju da li je Sarajevo postojalo prije toga. Nelegalni vodiči na bazi kukanja i lične patnje nastoje dobiti bolju dnevnicu”, kaže on.
Turistički vodiči s kojima smo razgovarali kažu da turisti generalno uživaju u posjeti Sarajevu i da se većina njih želi ponovo vratiti. Većina nabrojanih primjedbi mogu se vrlo lako otkloniti, a Sarajevo bi time dobilo mnogo.
Vlada Srbije će u utorak, 26. maja, poslati odgovor Haškom tribunalu u vezi sa liderom radikala Vojislavom Šešeljem, u kojem će navesti da je nemoguće i potpuno nerealno da on bude izručen Sudu do tog datuma, rekao je predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić.
Foto: AFP
"Nismo još ni blizu donošenja takve odluke. Vlada nije o tome razgovarala, niti donijela bilo kakavu odluku. Čak hipotetički i da jeste, nas obavezuje naš zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, jer se moraju ispoštovati jasni rokovi", istakao je Ljajić.
On je večeras za B92 rekao da, ako neko želi da hapsi Šešelja, mora se prvo, prema proceduri, utvrditi njegov identitet, zatim donijeti odluka o izručenju, pojasnivši da onda on ima pravo na žalbu, a da zatim postoje rokovi da sud odgovori na tu žalbu i na kraju to rješenje ide ministru pravde.
Ljajić je naveo da bi to u idealnim ulovima iznosilo 10 do 15 dana, čak i da postoji odluka Vlade Srbije o izručenju Šešelja.
On je rekao da je posjeta glavnog haškog tužioca Sergea Brammertza Beogradu, koja je najavljena za naredna dva dana, puka koincidencija sa nalogom Žalbenog vijeća o vraćanju Šešelja u Hag, s obzirom da je to redovna posjeta uoči izvještaja Savjetu bezbjednosti UN, dodavši da će bez sumnje Šašelj biti glavna tema u razgovorima sa Bramercom.
Ljajić je naglasio da Srbija nema nijedno otvoreno pitanje sa Haškim tribunalom, ali da Hag odlukom o Šešelju ponovo nameće pitanja za koja se mislilo da su dio prošlosti.
"Postoji odluka Žalbenog vijeća o Šešelju, ali stvari neće ići, ni tako lako, niti tako brzo. Rok 26. maj je puka teorija i moguć je samo ako se on dobrovoljno vrati u Hag, ali u svim drugim uslovima moramo da ispoštujemo proceduru u skladu sa našim zakonom o saradnji sa Haškim tribunalom", rekao je LJajić.
Grčka policija saopštila je da je uhapsila Sirijca koji je pokušao da pređe iz Grčke u Tursku sa 95.150 metaka.
U saopštenju policije navodi se da je 28-godšinji muškarac uhapšen prošle noći na graničnom prelazu Kipi u regionu Evros.
Policija navodi da je municija otkrivena u automobilu registrovanom u Austriji.
Vjeruje se da je municija bila namijenjena pobunjenicima iz sirijske oslobodilačke vojske, prenosi AFP.
Sirijski državljanin, koji je posjedovao i britansku lažnu vozačku dozvolu, pojavit će se sutra pred tužiocem. Okrug Evros je region koji se nalazi između EU i Bliskog istoka.
Turska ima 1.300 kilometara granice sa Irakom i Sirijom.
Ministri na državnom i entitetskom nivou u Bosni i Hercegovini zatekli su u svojim resorima razgranatu birokratsku strukturu koja prema važećim zakonima skoro pa ne može biti smijenjena.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Godinama se u BiH bezuspješno najavljuju izmjene i dopune Zakona o državnoj službi, prema kojim bi pomoćnici ministara na državnom i entiteskom nivou trebali izgubiti status državnih službenika, odnosno kojim bi se njihov mandat direktno vezao za mandat izabranog zvaničnika.
Uprkos najavama izmjena i dopuna Zakona o državnoj službi, kojim bi se trebao regulisati ovaj problem, trenutne vladajuće političke stranke pokazale su da nisu spremne uhvatiti se u koštac sa problemom, a jedan od ključnih uzroka takvog stava je činjenica da je većina nesmjenjivih državnih službenika zaposlena po stranačkoj liniji.
U BiH na državnom nivou postoji nekoliko stotina državnih službenika, od čega je više od 60 zaposleno na funkcijama pomoćnika ministara u Vijeću ministara BiH. Njihovu nesmjenjivost štiti Agencija za državnu službu (ADS) BiH i Zakon o državnoj službi BiH prema kojem pomoćnik ministra mora dati svoju saglasnost da bi bio smijenjen.
Odluka o nesmjenjivosti pomoćnika ministara u Vladi Federacije BiH donesena je za vrijeme Alijanse za promjene, koju je predvodila Socijaldemokratska partija BiH, od kada počinje gomilanje zaposlenika u administraciji i maksimalna politizacija zvaničnih institucija bh. entiteta.
Politizacija je, kako na entitetskom, tako i na državnom nivou dovela do stvaranja nepovjerenja s obzirom na to da ministri nemaju povjerenja u rukovodeće strukture koje su im nametnule druge političke opcije.
U susjednim državama ovaj problem je riješen imenovanjem pomoćnika ministara na period trajanja jednog mandata, sa mogućnošću ponovnog izbora.
Ministri u Vijeću ministara BiH i Vladi Federacije BiH imaju u prosjeku pet pomoćnika, a neki od njih su na funkciji deceniju i više. Najbolji primjer su Dragiša Mekić i Dušan Nešković, pomoćnici u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ermin Pešto i Samir Agić, pomoćnici ministra sigurnosti BiH, Miodrag Pandurević, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH, te Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH.
U Vladi Federacije BiH najviše pomoćnika zateklo je aktuelnu ministricu finansija Jelku Miličević i to njih osam, te ministra zdravstva Vjekoslava Mandića kojem je nametnuto sedam pomoćnika.
Danas se u javnosti pojavio video klip za odrasle .
Na pocetku se nagađalo ko je na klipu ali poslije se pojavio cijeli video zapis i poznato je ime pjevačice sa VIDEO zapisa .
Svi su šokirani nakon sto se na videu jasno kako Rada zadovoljava nepoznatog muškarca .
Video u cjelosti pogledajte u nastavku :
Srpske estradne zvezde nalaze se u panici posle informacije da su hakeri došli do njihovih golišavih fotografija koje su se nalazile na sajtu Blica.
Hakeri koji su, ovih dana, napravili pravu uzbunu krađom i objavljivanjem eksplicitnih fotografija poznatih pjevačica sa Balkan estrade. – Ne mogu da verujem u kakvoj situaciji sam se našla – priznaje nam popularna pevačica , a na njen zid možete otic samo jednim klikom u nastavku :
Kliknite na prozor ispod :
Mi smo Vam napravili jednu VIDEO prezentaciju svih slika do kojih smo dosli. U ovaj Video je ubačeno 46 slika od vjerovali ili ne 25 razlicitih pjevačica .
VIDEO POKRENITE KLIKOM NA PROZOR ISPOD (video je po*no sadrzaja i ne preporučujemo ga mlađim gledaocima)
Bosanski Petrovac je kao po nekom nepisanom pravilu "rasadnik" talenata i intelektualaca iz svih oblasti. Velika imena kojima se ova zemlja ponosi dolaze iz ovog grada. Među tim imenima je sasvim sigurno i Suljo Linić, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka iz oblasti hemijskog inžinjeringa.
Suljo Linić
Prof. dr. Suljo Linić, naučnik svjetskog renomea, danas je profesor na Univerzitetu Michigan. Iza sebe ima desetine objavljenih naučnih radova u vodećim svjetskim naučnim časopisima, vlasnik je nekoliko patenata i dobitnik prestižnih nagrada za svoj rad.
Diplomirao je fiziku i hemiju na West Chester univerzitetu u SAD-u, a doktorirao je na Delavare univerzitetu. Postdoktorski rad odbranio je na Fritz Haber institutu u Berlinu.
No, početkom 90-ih imao je druge planove. Nakon završene srednje škole u Bihaću upisao je Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, gdje je odslušao prvi semestar.
Uvijek bio naklonjen prirodnim naukama
Aprila 1992. godine za bajramske praznike odlazi u rodni Petrovac s namjerom da se vrati za tri dana. No, agresori su imali druge planove.
"U tom periodu lokalne vlasti u Bosanskom Petrovcu, koristeći policiju i vojsku, počinju sistematska provociranja, zatvaranja, progon i u dosta slučajeva ubijanje nesrpske populacije u Petrovcu. Sjećam se ljeta 1992. kao perioda u kojem se živjelo u nevjerovatnom strahu, kada je svaka noć donosila nova ubistva, rušenja džamija, paljenje nesrpskih kuća, kada je život od smrti odvajala samo nacionalna pripadnost. U toj atmosferi totalne torture, straha, užasa i beznađa, jednog jutra u septembru policija je prošla kroz većinu gradskih mahala i proglasila preko amplificiranog zvučnog sistema da nesrbi koji žele izaći iz grada moraju otići kod benzinske pumpe (na raskrsnici puteva prema Bihaću, Sarajevu i Drvaru) u roku nekoliko sati. Moja porodica i ja smo se naravno odlučili za ovaj korak, jer bi u našim očima ostanak značio skoro sigurnu smrt. Kad smo došli do benzinske pumpe, prizor je bio nevjerovatan. Hiljade ljudi koji su rođeni, odrasli i ostarjeli u našem gradu pune autobuse i kamione i napuštaju taj grad, sretni da su izvukli živu glavu", sjeća se profesor Linić na početku razgovora za portal Klix.ba.
Žalosno je, dodaje, da se mnogi od tih ljudi, koji su tog sunčanog septembarskog jutra uspjeli živi napustiti grad, nikad više nisu vratili. Umrli su kao izbjeglice u gradovima širom svijeta.
"Autobusi i kamioni su se u suton zaustavili na Vlašiću i istovarili izbjeglice. Rečeno nam je da pješačimo niz Vlašić prema Travniku. Sljedećeg jutra smo osvanuli u Travniku", dodaje naš sagovornik.
Životni put ga je odveo u SAD, gdje dolazi u julu 1994. godine i nastavlja da se obrazuje u oblasti koja ga je oduvijek zanimala.
"Uvijek sam bio naklonjen prirodnim naukama - matematici, fizici i hemiji. Hemijski inžinjering je na neki način pragmatični kompromis između te želje da ostanem pri prirodnima naukama, ali u naučnoj disciplini koja direktno može utjecati na kvalitet ljudskog života. Moj rad na modernim energetskim sistemima sa fokusom na fundamentalnu fiziku i hemiju je profesionalno vrlo zadovoljavajući, jer sam dio kompletnog procesa, od naučne ideje do tog nekog novog proizvoda koji poboljšava život ljudi", kaže profesor Linić.
Teško je pobrojati njegova naučna dostignuća, no za njega je najveći profesionalni uspjeh pozitivan utjecaj koji je ostavio na mnoge studente koji su studirali kod njega i kompletirali svoj doktorski rad pod njegovim nadzorom.
"Mnogi od tih ljudi su sada profesori na vodećim američkim univerzitetima. Ja mislim da ništa ne može pružiti jednoj osobi veće zadovoljstvo nego kad mlade osobe vide inspiraciju u tebi", kaže.
Priznanje rodnog Bosanskog Petrovca
Za svoj rad osvajao je brojne nagrade, među kojima izdvaja dvije - ACS Catalysis lectureship 2014. godine, što je jedno od najvećih svjetskih priznanja u području hemijske katalize, te Camille Dreyfuss nagradu, koja se dodjeljuje najboljim mladim istražiteljima širom svijeta u području prirodnih nauka.
"Isto bih istakao veliki broj naučnih publikacija u vodećim svjetskim naučnim časopisima (Science and Nature). Mnoge of ovih publikacija imaju stotine citata, što znači da su vrlo utjecajne u naučnim krugovima".
Prošle godine Liniću je i rodni Petrovac odao priznanje dodijelivši mu Povelju grada. Zbog obaveza nije mogao prisustvovati ceremoniji uručenja Plakete, no za Bosanski Petrovac je itekako vezan.
"Moji roditelji, sestra i njena familija, moj did i nene, moji stričevi, daidže i njihove familije žive u Petrovcu. Petrovac vidim kao grad u kojem sam rođen, za koji me veže puno lijepih uspomena, u kojem žive ljudi koji su duhoviti, talentovani i prirodno inteligentni", kaže Linić i dodaje da mu, pored roditelja, rodbine i prijatelja, iz domovine najviše nedostaju način života, ljudska jednostavnost i otvorenost.
Iako je ostvario impresivnu karijeru u SAD-u, vratio bi se u BiH jer se, kako kaže, puno više osjeća Bosanac nego Amerikanac.
"Vjerujem da bi se većina ljudi iz dijaspore vratila. Međutim, taj povratak je jedino moguć ako postoji realna šansa za određenu ekonomsku sigurnost i duhovni mir. U ovom momentu, sistemska korupcija, koja se ukorijenila u bh. zajednici, čini i razmišljanje o povratku neprimjerenim", ističe.
Na naše pitanje šta bi savjetovao mladim ljudima u BiH, koji u velikoj većini šansu za bolji život traže u nekoj drugoj zemlji, profesor Linić kaže:
"Ako 90 posto mladih ljudi ističe želju za odlaskom, to znači da postoje vrlo dobri razlozi za to. Bilo bi nevjerovatno arogantno da ja savjetujem nekome da ostane u zajednici koja toj osobi ne odgovora. Po meni nedostatak šanse za ekonomski uspjeh i korupcija, koja izaziva osjećaj nepravde, nemoći i pesimizma kod mladih ljudi su glavni razlozi za vrlo jaku dozu nezadovoljstva i želje za odlaskom".
Sajam umjetnosti Sara Art Fair 2015. čiji je cilj kreiranje tržišta umjetnina u Bosni i Hercegovini, otvoren je večeras u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu.
Sara Art Fair prvi je sajam umjetnosti u BiH te vrste koji predstavlja kariku koja nedostaje u naporima kulturnih institucija i kulturnih radnika da bi poboljšali uslove rada i života umjetnika i ostalih subjekata kulturnog sektora.
Zamišljen je kao mjesto susreta umjetnika i ljubitelja umjetnosti iz cijelog svijeta. Sajam će imati i edukativni karakter u vidu predavanja o upravljanju u umjetnosti i kulturi, prodaji i prezentaciji, a tu je i program za mlade.
Sara Art Fair ima veliki privredni potencijal i nevjerovatan propratni efekt kulturne promocije BiH. Ovaj projekt bi vremenom trebao omogućiti umjetnicima, umjetničkim galerijama te institucijama vezanim za likovnu umjetnost da se osamostale.
Radovi umjetnika izloženi su na tri sprata izložbenog prostora Umjetničke galerije, a sajam će biti otvoren do 25. maja.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je na današnjoj sjednici Informaciju Direkcije za evropske integracije o proširenju primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Evropskih zajednica i njihovih država članica i Bosne i Hercegovine na Republiku Hrvatsku (uzimajući u obzir stav BiH u pogledu razumijevanja tehničke adaptacije Sporazuma te s tim u vezi zaključivanja Protokola uz SSP, uzimajući u obzir pristupanje Republike Hrvatske EU).
Foto: Arhiv/Klix.ba
Direkcija za evropske integracije zadužena je da hitno uputi Predsjedništvu BiH prijedlog da usvoji odluku o proširenju primjene Sporazuma na Republiku Hrvatsku koja će se primjenjivati od dana stupanja na snagu Sporazuma do dana početka primjene Protokola uz Sporazum, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske EU.
Direkcija za evropske integracije će po usvajanju ove odluke u Predsjedništvu BiH odmah obavijestiti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koje će po donošenju odluke Predsjedništva BiH, Upravi za indirektno oporezivanje BiH hitno uputiti obavijest da se od datuma stupanja na snagu Sporazum primjenjuje i na uvoz robe porijeklom iz Hrvatske.
Zadužena je Uprava za indirektno oporezivanje BiH da, u okviru svojih nadležnosti, odmah poduzme sve neophodne mjere za pravovremenu i nesmetanu primjenu odluke Predsjedništva BiH, saopćeno je iz Vijeća ministara.
Zadužene su institucije BiH nadležne za transport, finansije, konkurenciju i intelektualno vlasništvo da, u skladu sa svojim nadležnostima, poduzmu sve neophodne mjere za pravovremenu i nesmetanu primjenu odluke Predsjedništva BiH, da prate provođenje i primjenu odredaba Sporazuma na teritoriju EU i da o evenutalno uočenom kršenju obaveza iz ovog sporazuma u odnosu na BiH o tome bez odlaganja obavijeste Vijeće ministara BiH.
Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 oglasila se večeras povodom smrti istaknutog bh. slikara Affana Ramića navodeći da je s bolom primljena vijest o smrti dobrog čovjeka, grandioznog umjetnika i jednog od osnivača Kruga 99.
Affan Ramić (Foto: Klix.ba)
"Život jeste individualna prolaznost, govorio je Affan, ali u prolazu se tek trajno obilježava i bilježe znakovi vremena kojima se i vječnost čini smislenom. A Affan je doista beskrajnom upornošću i autentičnim umjetničkim senzibilitetom hvatao u trenutku prolaznost, kojom će biti osjenčena sva naša tragika preživljenog vremena i ljepota hercegovačkog i bosanskog životnog ambijenta", navode iz Kruga 99, te dodaju:
"Nadasve umjetnik i dobri čovjek, prijatelj i pedagog, suočen i sa ličnom tragedijom u opkoljenom Sarajevu, nije zapadao u mržnju i očaj, niti napuštanje grada, i pored svih ponuda, grada u kojem je proveo i najsretnije trenutke svog života. Njegove izložbe u ratom opustošenom Sarajevu, bile su istinski umjetnički izraz razaranja, opsade i otpora u ravni autentične bosanske Guernike, koje će tek buduće vrijeme znati vrednovati. Svojom upornošću u profiliranju Kruga 99 i njegovom istrajnošću da se, bez obzira na sve, nastavi njegova uloga definisana u najtežim vremenima, čini nas dužnicima Affana Ramića".
Bard glumačke scene Srbije i bivše Jugoslavije Dragan Nikolić hitno je primljen u bolnicu i ljekari se bore za njegov život.
Dragan Nikolić
Kako je večeras objavio Blic, pozivajući se na Alo, Nikolić je na aparatima i ne može samostalno disati. Glumac već neko vrijeme ima zdravstvenih problem.
U februaru je operisan na Klinici za digestivne bolesti Kliničkog centra u Beogradu, a hospitaliziran je i u oktobru prošle godine zbog problema sa digestivnim traktom.
Udruženje Mladih umjetnika Sarajevo i Gimnazija Dobrinja zvanično objavljuju da će se nakon pauze od dvije godine nastaviti održavanje Internacionalnog omladinskog festivala filma “Sarajevo Youth Film Festival” u organizaciji ove dvije institucije.
Nakon rebrendinga festivala, ideje i koncepta te promjene imena iz Školski Film Festival u Youth Film Festival Sarajevo, organizatori festivala najavljuju bolja vremena za ovu smotru filmske umjetnosti koja se održava od 18. do 20. septembra ove godine.
Pored dvije takmičarske selekcije i popratnih programa kao što su “Kafa sa..” i “workshop” radionice, ovogodišnji YFF nudi i Open Air Cinema program gdje će se tokom tri noći festivala prikazati tri holivudska blockbustera. Svi programi su otvoreni za sve ljubitelje filma i posjetioce koji žele pogledati filmove najmlađih reditelja, producenata i filmmakera iz naše zemlje, regiona i Evrope.
Organizatori najavljuju dolazak velikih bh. filmskih imena na festival te stručnih filmskih radnika koji će svoje znanje prenijeti na učesnike festivala – mlade generacije bh. kinematografije.
Cilj Youth Film Festivala je afirmisati mlade filmske radnike, amatere, profesionalce i poznavaoce filma kao i promocija njihovih radova i filmskih projekata. Festival je takmičarskog karaktera te ima za cilj oživjeti duh pravednog i zdravog takmičenja i konkurencije te podstaći mlade kreativce na razmišljanje i rad na filmu. Festival čvrsto teži ka animiranju građana o spoznaji važnosti filmske umjetnosti ali i ljepotama ovog posla. Ono po čemu se YFF razlikuje od ostalih filmskih festivala je to što ovdje mladi ljudi imaju priliku da žive svoje momente Berlinelea, Kana, SFF-a i slično. Ovdje su mladi filmski radnici zvijezde večeri.
Na konkursu za prijavu filmova moći će se prijaviti svi afirmisani i neafirmisani mladi filmski stvaraoci čiji filmovi ne traju manje od 4 i duže od 12 minuta, a čija je produkcija filma počela najranije u 2012.godini. Kompletan konkurs sa svim uvjetima takmičenja i načinom prijave bit će objavljen u medijima i na zvaničnoj web stranici festivalawww.sarajevoyff.org u iduća dva dana.
Organizatori najavljuju dobar filmski festival i dobru zabavu tokom ova tri dana u septembru te pozivaju sve da “ostanu na vezi” jer će se tokom ljeta postepeno objavljivati segmenti koji sačinjavaju ovogodišnje izdanje Youth Film Festivala Sarajevo i koji će zasigurno biti interesantni svima. Znači – film, zabava, partiji, nagrade i nova iskustva. Mjesta ima za sve, poručili su organizatori.
Novi video američke muzičke zvijezde Taylor Swift možda je njen najraskošniji dosad.
U novom spotu Taylor Swift, koji je snimila sa reperom Kendrickom Lamarom, pojavljuju se glumice Lena Dunham i Hailee Steinfeld, te manekenke Lily Aldridge i Gigi Hadid. Spot je ispirisan Tarantinovim filmovima, kao i Sin City motivima.
U 2008. godini albumi Taylor Switf su prodani u četiri miliona primjeraka, čime je postala izvođačica s najviše prodanih albuma u toj godini u SAD-u.
Časopis Forbes ju je u 2009. smjestio na 69. mjesto najmoćnijih poznatih ličnosti sa zarađenih 18 miliona dolara. U januaru 2010. Nielsen SoundScan ju je proglasio izvođačicom sa najviše prodanih albuma i singlova u digitalnom izdanju -čak 24,3 miliona primjeraka.
Samir Tandir, 17-godišnjak iz Sarajeva, nedavno je objavio svoju prvu pjesmu i videospot "Idila". Pjesma govori o ljubavi prema starom dijelu grada Sarajeva, mahali i općini Stari Grad.
Samir Tandir i njegov prijatelj Almir Buci od djetinjstva gaje ljubav prema hip hopu, a 2012. godine su osnovali grupu Rista Crew.
Momci kažu kako pjesme pišu još otkako su bili djeca, a nedavno su odlučili stvari podignuti na viši nivo. Ipak, zbog nedostatka finansijskih sredstava koja su im bila potrebna da kupe opremu, bili su primorani da se snalaze kako znaju i umiju.
"Radili smo svašta kako bismo došli do novca, čak smo brali trešnje i pravili džem, a zatim ga prodavali. Pomagali smo komšijama za novac, a jedno vrijeme sam čak i popisivao potrošnju plina kako bih sakupio novac", govori Tandir za Klix.ba.
Navodi kako dosad imaju sedam snimljenih, ali neobjavljenih pjesama, a u snimanju spota za pjesmu "Idila" pomogao im je prijatelj iz razreda.
Kotorski dvojac Who See i beogradska jazz pjevačica Maat Bandy udružili su snage u numeri "Ja bih" za koju je spot režirao Zoran Marković - Zonjo.
Poslije spotova "Dinamida", "Nemam ti kad" i "Đe se kupaš", Who See-u će ovo biti četvrti video sa aktuelnog albuma "Nemam ti kad".
Video je sniman početkom godine u Americi i Crnoj Gori, a režiser Zoran Marković - Zonjo o njemu kaže:
"Spot uspješno prati tu tripoznu atmosferu pjesme jer je i samo snimanje bilo pomalo nadrealno. Između ostalog, uspjeli smo da rekreiramo čuvenu scenu iz filma 'Forrest Gump' u kojoj Forrest prestaje da trči, snimajući je na originalnoj lokaciji Monument Valley u državi Utah, ili da uhvatimo pustoš milionskog grada Phoenixa u Arizoni i to sve kroz vizuru šarmantnog pingvina koji na svom putu traži ljubav i prijateljstvo. Kao što je pjesma produkcijski pošla korak naprijed u odnosu na regionalne numere hip-hop žanra, tako se nadam da je i spot odskočio od standardnih video produkcija u kojima se obavezno momak i djevojka vole pa svađaju dok piju vino ili bosi šetaju plažom."
Glas Maat Bandy je vizuelizovala jedna od trenutno najtraženijih srbijanskih glumica u Hollywoodu, Biljana Mišić, a u spotu se pojavljuju i još dvije atraktivne djevojke: Abbie Alexander i Sofie Monro.
Fotografiju spota potpisuje Miodrag Marković, kolor korekciju Toni Pendo, Lala Smith i Petar Burić su dali produkcijsku podršku, dok je spot sa Zonjom montirao upravo član sastava Who See – Noyz.
Adis Zorlak, Kerim Mušanović i Romano Kuduzović mladi su bh. umjetnici kojima se, nakon učešća na festivalu ulične umjetnosti Beton Fest u Sarajevu, otvorila prilika za promociju svog rada i izvan granica BiH.
Rad Adisa Zorlaka
Street art festivali ili festivali ulične umjetnosti, tj. uličnog slikanja koji se izvode na pločnicima glavnih trgova gradova, donose ulično slikarstvo, ulične instalacija ili skulpture, te razni performansi poput svirki, plesa i ostalih oblika moderne urbane kulture i umjetnosti.
Jedan od street art festivala je upravo i Beton Fest, oslikavanje ulica i trgova u Sarajevu, a održava se na različitim lokacijama - kod Vječne vatre i Velikog parka, na Trgu djece Sarajeva, ispred Katedrale, te na Vilsonovom šetalištu.
Cilj umjetnika je predstavljanje vlastitih umjetničkih radova i promocija mladih umjetnika, privlačenje pažnje prolaznika, te pretvaranje Sarajeva u umjetničku sliku, a namjera organizatora je okupiti umjetnike iz cijele BiH, ali i iz susjedne Hrvatske i Srbije i kompletne regije.
Portal Klix.ba danas vam predstavlja Adisa Zorlaka, Kerima Mušanovićai Romana Kuduzovića, tri umjetnika kojima se, nakon učešća na festivalu ulične umjetnosti Beton fest u Sarajevu, otvorila prilika za promociju svog rada i izvan granica BiH.
Adis Zorlak, rođen 1989. godine, student je Anglistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a bavljenje umjetnošću mu je hobi.
Na Beton festu je učestvovao od samog početka, 2012. godine, a na festivalu održanom 2013. godine osvojio je prvo mjesto. Nakon toga je dobio priliku da u Katwijku u Holandiju, zajedno sa poznatim 3D umjetnikom iz Hrvatske, Filipom Mrveljem i meksičkim umjetnikom Juandresom Verom radi na jednom 3D projektu.
"Radili smo dva dana i to iskustvo je bilo prelijepo. Putovati u drugu državu i raditi sa poznatim umjetnicima je nešto o čemu sam samo mogao sanjati", kaže Zorlak i dodaje kako je učestvovao i na trećem Beton festu i već sje uveliko popravio svoju vještinu u crtanju 3D radova.
Rad Adisa Zorlaka
Kerim Mušanović iz Sarajeva trenutno završava slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. 3D Street artom se bavi već tri godine, a pobijedio je na prvom Beton festu 2012. godine. Mušanović se bavi i slikanjem murala, u kojima je svoje 3D tehnike prenio sa ulice na zid. Slika sprejevima i akrilnim bojama, dok na ulici koristi tempere koje se lako brišu nakon nekoliko kiša.
Kerim Mušanović je dva puta dosad bio poseban gost festivala u Lylestadu u Holandiji, a zajedno sa poznatim američkim umjetnikom Calebom Neelonom je učestvovao oslikavanju zgrada širom BiH, projektu "Murali mira" koji je organizovala Američka ambasada povodom obilježavanja 20 godina mira u BiH.
Kaže kako ga inspirišu životinje i priroda, kao i muzika koja dosta utiče na njegovu umjetnost. Trenutno se bavi kompjuterskim 3D modeliranjem i animacijom, što mu je bila dugogodišnja želja. Radove ocvog mladog umjetnika možete pratiti i na Facebooku.
Rad Kerima Mušanovića
Romano Kuduzović rođen je 1991. godine u Bosanskoj Krupi. Srednju školu za primjenjeno slikarstvo završava u Tuzli, a od 2009. godine živi u Sarajevu gdje studira grafički dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti, na kojoj je trenutno apsolvent.
Od osnovne škole učestvuje na takmičenjima iz oblasti likovnog gdje je osvojio nekoliko nagrada u kategoriji crtanja i slikanja, a bio je nagrađivan i na brojnim takmičenjima vajanja, laviranog tuša i crtanja. Kuduzović je aktivan i u polju muzike: svira bubnjeve i gitaru, bio je član brojnih muzičkih sekcija, kao i član benda Udruženja i pozorišta mladih Tuzle.
Kao srednjoškolac, učestuje u kampovima animacije, a u toku studija, aktivan je na poljima fotografije, 3D slikarsta, video produkcije i grafičkog dizajna. Na Beton festuv održanom 2012. godine osvojio je prvu nagradu sa slikom "Podzemni svijet", nakon čega je bio pozvan na Spring Festival 2013. godine u Kataru.
Rad Romana Kuduzovića
Jedna od njegovih popularnijih slika je ona rađena za festival Interbifep u Tuzli.
Kuduzović se bavi i fotografijom, dobitnik je nekoliko nagrada kao što su one na festivalu Artz, te nagrada Alija Kučukalić na godišnjoj izožbi akademije likovnih umjetnosti, a sa svojom je serijom fotografija učestvovao na festivalu "Fotografiji godine BIH".
